Kompostiranje
Što je zapravo kompostiranje?
Kompostiranje je najstariji i najprirodniji oblik reciklaže. Radi se o prirodnom razlaganju organskog materijala.
- Biootpad zauzima trećinu ukupnog kućnog otpada, kompostiranjem smanjujemo količinu smeća koje deponiramo na odlagalištima;
- Kompostiranjem vraćamo tlu mineralne tvari;
- Kompostiranjem smanjujemo onečišćenje tla, vode i zraka;
- Štedimo novac jer je kompost zapravo kvalitetno organsko gnojivo koje dobivamo besplatno.
- ostaci i kore voća i povrća
- otkos trave
- uvenulo cvijeće
- korov i ostaci biljaka
- talog od kave i čaja
Biootpad bogat ugljikom:
- vrtni/zeleni otpad (lišće, kore drveta, granje, iglice četinara, slama i sijeno)
- meso, riba, kosti i koža
- mliječni proizvodi
- ulja i masti
- pepeo
- guma
- lakirano i obojeno drvo
- izmet pasa i mačaka
- cigarete
- odjeća
Vrste kompostera
Kompostiranje se odvija u kompostnim hrpama, koje se mogu slagati u vrtu na otvorenom ili u odgovarajuće posude za kompostiranje - kompostere.
Postoje različite vrste kompostera : drveni, plastični, oni napravljeni od žice, betona, itd…
Odaberite komposter koji odgovara vašim potrebama i samom mjestu na kojem ćete kompostirati.
Za kompostiranje u stanu su zasigurno prikladniji komposteri dok se u vrtu kompostna hrpa može slagati bez ikakve posude.
Idealno godišnje doba za kompostiranje?
Kada govorimo o godišnjim dobima, najidealnija godišnja doba su proljeće i jesen.
Tijekom hladnijih mjeseci proces kompostiranja se prirodno usporava.
Odabir mjesta za kompostiranje igra vrlo važnu ulogu u procesu kompostiranja. Najidealnije mjesto je vrt ili negdje u blizini vrta.
Također bi bilo poželjno da se komposter nalazi u polusjenovitom položaju jer toplina sunca ubrzava proces razgradnje, dok previše sunca isušuje kompost.
Također je bitno naglasiti da prvi sloj kompostne hrpe zauzima krupniji materijal poput grančica kako bismo napravili uvjete za dreniranje i protok zraka, jer zadržavanje prevelike količine tekućine stvara uvjete za truljenje, a time i neugodne mirise.
Dalo bi se zaključiti da je bitna količina vlage u kompostnoj hrpi. Odnosno da je vlažna osobito u toplim, sušnim mjesecima. Previše vlage također nije dobro za kvalitetan kompost, pa je bitno odrediti nekakvu sredinu.
To ćete napraviti na način da ćete iz sredine kompostne hrpe uzeti šaku materijala i čvrsto stisnuti. Iz šake ne smije curiti tekućina, a sam materijal se ne smije rasipati.
Ukoliko ste dodali previše vode vašoj kompostnoj hrpi, pomiješajte je sa suhim drvenastim materijalom kako bi dobili optimalnu vlažnost.
Nakon dva do tri mjeseca nastaje nezreli kompost koji se može koristit za zaštitu zemlje od hladnoće, erozije, vjetra i daje zemlji vlažnost, no u ovakvom kompostu procesi razgradnje još nisu završeni.
Gotovi kompost nastaje nakon otprilike šest do devet mjeseci što ovisi o veličini i vrsti materijala te uvjetima kompostiranja.
Zreo kompost je ujednačenog oblika, tamnosmeđe do crne boje, te u njemu više ne možemo raspoznati početni biomaterijal. Zreli kompost ima miris šumske zemlje.
VAŽNO: BIOOTPAD USITNITI – IZMIJEŠATI – KONTROLIRATI VLAŽNOST – POVREMENO RASTRESTI!
Informacije
Kontaktirajte nas
Pošaljite upit
Pronađite nas na karti
Designed by WebMark.